Originalna namena/funkcija objekta
Izmene
Po oblikovanju i dekoraciji skromna, ali po suštinskim vrednostima izuzetna građevina, kojom je novi stil zakoračio u Suboticu. Izgrađena je kao najamna palata. Svaki stan u palati bio je drugačiji. Manji stan u prizemlju imao je salon, spavaću sobu, trpezariju, predsoblje, toalet, kuhinju, ostavu i sobu za poslugu. Veći stan je imao dva salona, muški i ženski, predsoblje, gospodinovu sobu, sobe za gospođu, kupatilo, trpezariju. U podrumu se nalazila kuhinja i ostava za hranu, perionica, prostorija sa roljkom za veš i soba za kućepazitelja. Uz manje varijacije bile su slične i prostorije na spratu. Palata se nalazi na secesijskom putu Subotice.
Opis zgrade, analiza
Nasuprot raskošnih proporcija bogato dekorisanih okolnih eklektičkih palata, Leovićevo zdanje je jednostavnošću i čovekomernošću ukazalo na nove težnje u arhitekturi. Gotovo istovremeno sa novim pravcem u Evropi, ono je među prvima u Mađarskoj nagovestilo nacionalni stil. Karakterističan rukopis njegovog tvorca, Edena Lehnera, čitljiv je kroz pokrenute volumene, razigrane krovove prekrivene raznobojnim Žolnai crepom, bifore i trifore, lanterne, kroz nove postojane i prirodne materijale, boje i novu simboliku. Motiv lale se tada prvi put stidljivo javlja u Subotici. Prekretnicu u gradogradnji Subotice donela je baš izgradnja ovog, danas već oronulog objekta, kojim je novi pravac u arhitekturi zakoračio u grad i u njemu se zadržao dvadesetak godina.
Literatura
Duránci Béla, A Vajdasági épitészeti szecesszió, Újvidék 1983, 29–32.Prčić Vujnović, Gordana – Aladžić, Viktorija – Grlica, Mirko, Gradotvorci 1, Subotica, 2006, 104–109.
Prčić Vujnović Gordana, Eden Lehner, vesnik nove umetnosti, Secesija u Subotici, A szecesszió Szabadkán, Subotica, Budimpešta, 128–133.