SRHUEN

Trgovačka banka subotičke regije

Ime zgrade: Trgovačka banka subotičke regije
Grad, adresa: Subotica, Korzo br. 4.
GPS podatci: N 46.1005, E 19.6668
Izgrađen: 1907
Stilske oznake: Mađarska varijanta secesije
Arhitekta: Marcel Komor (1868–1944) i Deže Jakab (1864–1932)
Naručilac: „Trgovačka banka subotičke regije do” je bila naručilac projekta.
Stepen zaštite/Konzervatorsko rangiranje: Spomenik kulture.

Originalna namena/funkcija objekta

Izmene

Ugaoni objekat atrijumskog tipa, sa malim dvorištem oko kojeg su se ređale prostorije, predstavlja tipičan objekat najamne palate dvojake poslovno stambene namene. Prizemlje i mezanin bili su namenjeni prostorijama banke i restorana, a spratovi su bili u funkciji stanovanja. Ulaz na spratni deo ostvaren je preko raskošne kapije sa Korza, koja u gornjem pojasu ima košnicu kao simbol štedljivosti i radinosti. Prema ulici su orijentisane luksuznije prostorije, dok su u dvorišnim krilima sporedne, ekonomske prostorije kao kuhinja, ostave, stan od posluge i sl. Dvorište je malo, mračno i ima funkciju svetlarnika. Ovaj izuzetan objekat secesije nalazi se na evropskom putu secesije ,, Art Nouveau European Route”.

Opis zgrade, analiza

Palata banke, mada se po dimenzijama ubraja u red manjih dela tandema Komora i Jakaba, po lepoti i značaju ne zaostaje za njihovim najboljim ostvarenjima. Zaobljeni ugao sa naglašenim ulazom u banku i potkrovnim vencem u vidu arkada sa biljnim motivima kao izvezenim od oker i plave Žolnai keramike, obuhvaćen sa dva bočna erkera, čini centralni motiv dvospratne palate povezujući dve fasade u jednu kontinualnu. Palata kao da lebdi nad prozirnim prizemnim pojasom, koje je perforirano velikim izlozima. Zidani spratni kubus nose elegantni vitki stubovi između izloga i dva masivna ulazna portika. Veliki portali se protežu prizemljem i mezaninom i daju prozirnost, lakoću ovom po dimenzijama i lepoti najdominantnijem objektu na subotičkom Korzou. Na fasadi okrenutoj glavnom gradskom šetalištu dominira ulaz u kancelarije i stanove na spratu, naglašen polukružnim kamenim stubovima oblikovanim u drvo života, koji nose mali krov od Žolnai crepova. Elegancija i sklad proporcija naglašena je simfonijom simbola banke i mađarskih narodnih motiva pretočenih u Žolnai keramiku i vajarske detalje uklesane u roze kamen. Prozori su optočeni prefinjenim keramičkim vezom. Simboli banke nalaze se na najdominantnijim dobro sagledivim pozicijama. Košnica različite materijalizacije, utkana je u kovano gvožđe ulaznog portala, a na atikama erkera izvedena je od Žolnai keramike, dok je motiv veverice ugraviran u kameni opšav prozora.

Literatura

Martinović Cvijin, Kata, Subotički opus Komora i Jakaba, Subotica 1988, 42-45

Secesija u Subotici – Szecesszió Szabadkán (urednik: Krstić, Boško) Subotica – Budapest, 2002, 39-43.

Várallyay Réka, Komor Marcell – Jakab Dezső, Budapest, 2006.

Zaštitar, zbornik zaštite nepokretnih kulturnih dobara, Subotica 2006, 186-187.

Bagyinszki Zoltán – Gerle János: Alföldi szecesszió /Art Nouveau in the Alföld Debrecen. 2008.