Izvorna funkcija objekta
promene
Nakon formiranja Austrougarske monarhije formirana je i institucija centralne Austrougarske banke sa dve centralne kancelarije, jednom u Beču i drugom u Budimpešti. Nakon toga počele su da se grade ekspoziture Austrougarske banke širom Ugarske. Tokom prve decenije 20. veka izgrađeno je više desetina objekata, većinom prema projektima arhitekte Jožefa Huberta (József Hubert). Objekat Austrougarske banke u Subotici koji je, za razliku od ostalih, uradio arhitekta Ferenc Rajhl (Raichl J. Ferenc) 1901. godine. Ova banka kao osnovni uzor prilikom projektovanja imala je centralni objekat banke u Budimpešti, kako prilikom koncipiranja fasade, tako i prilikom definisanja funkcionalnog aspekta objekta, koji je osim poslovnih prostorija same banke sadržavao i stanove za izdavanje. Fasada Austrougarske banke u Subotici takođe je korespondirala sa fasadom banke u Budimpešti primenom dekorativnih elemenata čija je simbolika nedvosmisleno upućivala na osnovnu funkciju objekta kao banke i predstavljala značajno arhitektonsko ostvarenje u poređenju sa drugim objektima banaka građenim na prostorima Austrougarske monarhije.
Opis zgrade, analiza
Za projekat Austrougarske banke u Subotici angažovan je Ferenc Rajhl, tada već subotički arhitekta. Subotici je Rajhl projektovao čitav niz objekata, kao što su zgrada Gimnazije, prizemne najamne kuće u Ulici Vase Stajića, nekoliko najamnih palata i čuvenu Rajhlovu palatu, svoj dom. Zgrada Austrougarske banke u Subotici takođe je svojom fasadom koketirala sa secesijom Beča.
Literatura
Dokumentacija Međuopštinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Subotici.
Aladžić, Viktorija (2010): Razvoj koncepta unutrašnjeg grada Subotice u XVIII i XIX veku, Arhitektura i urbanizam, Beograd: Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije, str. 22–29.
Aladžić, Viktorija (2012): Zgrada Austrougarske banke, naučni rad, Subotica