SRHUEN

Spomen česma

Ime zgrade: Spomen česma
Grad, adresa: Subotica, Park heroja bb
GPS podatci: N 46.0978, E 19.7584
Izgrađen: 1912
Stilske oznake: Mađarska varijanta secesije.
Arhitekta: Arhitekti iz Budimpešte Marcel Komor (1868–1944) i Deže Jakab (1864–1932)
Naručilac: Radove je finansirao slobodan kraljevski grad Subotica.
Izvođač radova: Kamenorezačka radionica ,, Márványipar” iz Subotice.
Stepen zaštite/Konzervatorsko rangiranje: Spomenik kulture.

Originalna namena/funkcija objekta

Izmene

Spomen česma je 1912. godine postavljena u čast završetka izgradnje kupališnog kompleksa na Paliću. Svečani ton proslavi otvaranja dali su stihovi poznatog mađarskog pesnika Dežea Kostolanjija urezani na spomenik. U periodu između dva svetska rata tekst je izmenjen na istorijat Palića. Sada je identičan, na ćiriličnom, latiničnom i mađarskom pismu. Šezdesetih godina 20. veka spomen česma je izmeštena na lokaciju ispred Ženskog kupatila, a na njeno mesto je postavljena skulptura ,,Krila” vajarke Ane Bešlić. Česma je 1981. godine vraćena na svoje originalno mesto, izvedena je nova vodoinstalacija i restauracija manjih oštećenja, dok je temeljna restauracija izvršena 1995. godine. Restauratorske radove izvela je Vera Gabrić Počuča, akademski vajar.

Opis objekta, analiza

Na kraju aleje završni akcenat daje spomen česma trolisne osnove oplemenjena sklupturama soma, liske i divlje patke, a prelepa devojka, omiljeni motiv secesije, snenim pogledom zaustavlja dah prolaznika kroz vekove.

Literatura

Duránci Béla, A Vajdasági épitészeti szecesszió, Újvidék 1983, 72-78.

Gabric Počuča Vera, Aćimovic Luka, Spomen česma na Paliću, Glasnik Društva konzervatora Srbije 20, Beograd, 1996, str.192-193.

Martinović Cvijin,Kata, Subotički opus Komora i Jakaba,Subotica 1988, 67, 68.

MZZSK Subotica, Zaštitar, zbornik zašite nepoktretnih kulturnih dobara, Subotica 2006, 141 .

Prčić Vujnović Gordana, Velika izgradnja Palića 1902-1912. Rukovet br 4-5-6/1998, Subotica, 1998, 46-57.

Secesija u Subotici – Szecesszió Szabadkán (urednik: Krstić, Boško) Subotica – Budapest, 2002, 74, 75.